Lokalizacija za arabiste: memoQ, Phrase i Trados

Ovo je peta godina za redom otkako držim predmet „Lokalizacija za arabiste“ na master studijama Filološkog fakulteta. Kao što sam naziv kaže, namenjen je studentima koji su završili arabistiku i žele da svoje poznavanje jezika i kulture povežu sa poslovima budućnosti. Za neke od ovih poslova možda pojedini još nisu ni čuli – Localization Project Manager, Localization Specialist, Technical Writer, UI/UX Writer samo su neke od pozicija koje se danas viđaju na oglasima firmi, a u kojima filolozi mogu graditi svoju karijeru. Sa toliko otvorenih prilika više niko nam ne može reći „Studiraš filologiju? Šta će ti to? Gde ćeš s tim da radiš?“ U jezičkoj industriji ima toliko posla za one koji hoće da rade! Samo je potrebno da shvatimo da se danas traži celoživotno učenje i želja za usavršavanjem. Nije rešenje u tome da završimo fakultet, uzmemo ćagu u ruke i čekamo da posao pronađe nas.

Savremeni filolog treba da zna da se pojam prevođenja danas dosta promenio i da više ne obuhvata samo tradicionalne vrste tekstova: knjige, spise, dokumenta, ugovore, pregovore… danas se prevode i kompjuterski programi, igrice, sajtovi. Ova oblast je danas u velikoj ekspanziji, tačnije ona spada u najbrže rastuće oblasti prevodilaštva.

Ovakvo prevođenje naziva se „lokalizacija“ i podrazumeva različite tehnike i tehnologije, s kojima će se studenti na mom predmetu upoznati. Za početak će videti da se ovakvi prevodi ne rade u Vordu, niti se klijentu šalju mejlom. Postoje posebni alati koji čitav proces dižu na potpuno drugi nivo…

Prethodnih godina imali smo prilike da koristimo dva svetski poznata alata – memoQ i Phrase. Ove godine s ponosom mogu da najavim da uvodimo i treći alat. U pitanju je Trados Studio, kao i njegova klaud varijanta Trados Team koji služi za lokalizaciju i upravljanje projektima.

Drago mi je što imam priliku da sarađujem sa ovim firmama i što je ime Filološkog fakulteta u Beogradu svrstano u rang sa mnogim svetskim fakultetima koji su na vreme prepoznali potrebe savremenog filološkog obrazovanja i u svoje studijske programe uveli slične predmete.

Spam

Baveći se lokalizacijom softvera, naišla sam na mnogo zanimljvih primera neobične terminologije iz oblasti IT. Jedan od njih je termin Spam, koji se odnosi na neželjene mejlove.

Spam vodi poreklo od istoimenog brenda konzerviranog mesa, a nastao je kao slivenica od sintagme “spiced ham”. Za vreme Drugog svetskog rata, Spam je bio veoma popularna namirnica zbog dugog roka trajanja, lakog transporta i distribucije. Transformacija reči “Spam” u termin koji označava neželjene ponavljajuće poruke se pripisuje skeču iz britanske humorističke emisije Leteći cirkus Montija Pajtona (engl. Monty Python’s Flying Circus) iz sedamdesetih godina prošlog veka. U skeču se grupi gostiju u restoranu nude različita jela koja sva sadrže Spam, što dovodi do toga da se reč Spam neprestano ponavlja na apsurdan način. Preterano ponavljanje ove reči postalo je povezano sa nečim neprijatnim i iritantnim.

Veza Spam-a sa elektronskom poštom i onlajn porukama pojavila se u ranim danima Interneta, kada je spam postao termin za neželjene, ponavljajuće poruke koje se šalju velikom broju korisnika.

Bag (engl. Bug)

Baveći se lokalizacijom softvera i kompjuterskom terminologijom, susrela sam se sa mnogim zanimljivim pričama o terminologiji i simbolima. Jedna od njih odnosi se na engleski termin Bug. Ovaj termin, koji označava softversku grešku, ustalio se u mnogim jezicima kao pozajmljenica. Naši programeri i testeri vrlo često kažu da neki softver ima “bag”, umesto da kažu da ima grešku. A što je još zanimljivije, kao simbol za softversku grešku vrlo se često koristi grafički prikaz bube.

Odakle veza bube i greške?

Ovaj termin popularizovala je Grejs Hoper (Grace Hopper), američka matematičarka i stručnjak za računarske nauke, koja je 1947. godine u releju računara Mark II pronašla zaglavljenog moljca koji je ometao rad računara, a potom ga izvadila. Ovaj incident je zabeležen kao prvi sličaj uklanjanja računarske greške (engl. debugging), a moljac je sačuvan i zalepljen u dnevnik rada računara. Time je dodatno učvršćen značaj termina Bug u svetu tehnologije.

Iz knjige: Lokalizacija softvera, video-igara i veb-sajtova za arapsko govorno područje…